Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

Sjónvarpiš og kosningabarįttan

Samstöšubloggiš mun fylgjast meš kosningabarįttunni og vera meš fjölmišlarżni ķ žvķ sambandi. Hér birtist fyrsta greinin.

Ķ gęrkvöld reyndi rķkissjónvarpiš aš hefja kosningabarįttuna, meš žvķ aš sżna sjö manns ķ beinni śtsendingu. Žeir įttu aš heita formenn eša forystumenn flokkanna, en ekkert var minnst į žaš aš einn af žessum flokkum, aš minnsta kosti, hefur ekki formann. Allt var sķšan eftir žvķ.
    Alveg sķšan ķ október hefur mótmęlahreyfingin haft algera yfirburši į öllum svišum įróšurs, fundamenningar og frumkvęšis. Nś hafši sjónvarpiš tękifęri til aš taka frumkvęšiš aš žvķ aš móta nżja tegund kosningabarįttu, meš žvķ aš taka inn eitthvaš af žessari öflugu, kröftugu og frumlegu menningu sem hefur mótast nś ķ bśsįhaldabyltingunni. Nóg er af fólki sem kann žaš. En nei, žaš var ekki gert. Óšinn Jónsson įkvaš aš rįša sjįlfur hvernig fundurinn yrši, og um hvaš yrši spurt. Įrangurinn varš eftir žvķ. Jakkafatasettin svörušu rśtķnuspurningunum og ekkert nżtt kom fram ... nema reynt var aš gera Bjarna Benediktsson aš einhverju marktęku. Kerfissjónvarpiš er sérfręšingur ķ svona ašgeršum, žaš veršur aš bjarga kerfinu, og viš beitum til žess öllum rįšum. Hugsa žau – sżnist Samstöšublogginu.
    Žetta hlżtur aš vera verulegt vandamįl. Žeir sem tóku žįtt ķ mótmęlum ķ október-janśar uršu įžreifanlega varir viš hvaš rķkisfjölmišillinn var tilbśinn til aš éta upp tölur lögreglunnar um fjölda mótmęlenda, og til aš žegja um efni funda, alveg žangaš til hreyfingin var oršin nógu öflug til aš hśn yrši ekki žöguš ķ hel. Nś ętlar kerfissjónvarpiš greinilega aš reka kosningabarįttu sem endurspeglar ekki neitt af žvķ sem fólkiš ķ landinu hefur įhyggjur af, žaš var ekkert spurt um hruniš, ekkert um spillinguna, ekkert um lżšręšishallann, ekkert um neitt af žvķ sem brennur į fólkinu. Af hverju er ekki fariš śt śr stśdķóinu, śt ķ samfélagiš, af hverju er fólk ekki fengiš į fundi, af hverju er žetta gamla, trausta kerfisform notaš enn einu sinni? Jś, vegna žess aš nś į aš endurreisa kerfiš enn einu sinni.
    Žaš er ekkert aušveldara en aš bišja Gunnar Siguršsson um aš skipuleggja kosningafund ķ Hįskólabķói. Hann skipulagši magnašasta fund sem haldinn hefur veriš į Ķslandi – fundinn meš rķkisstjórn Geirs Haarde ķ Hįskólabķói 25. nóvember 2008. Vandamįliš er aš Gunnar er kominn ķ framboš, ķ Noršvesturkjördęmi, fyrir Borgarahreyfinguna. En Gunnar getur varla veriš eini mašurinn sem getur skipulagt fundi į óhįšum vettvangi. Aš minnsta kosti žį er alveg ljóst eftir kvöldiš ķ kvöld aš RŚV ręšur ekki viš žaš mikilvęga verkefni sem er aš vera mišpunktur fyrir kosningabarįttuna, og žaš veršur aš finna til žess annan vettvang.


Tilkynning frį Samtökum um lżšręši og almannahag

Samtök um lżšręši og almannahag eru samtök fólks sem er fyrst og fremst lżšręšissinnaš og krefst žess aš Ķslandi verši hér eftir stjórnaš meš hagsmuni almennings ķ huga.

Samtökin eru óhįš stjórnmįlaflokkum og berjast fyrir almannahag og lżšręšis- samfélagi sem hafnar forręši og forréttindum stjórnmįlaflokka samtķmans. Samtökin telja augljóst aš rķkisstjórnir Ķslands til langs tķma og stjórnmįlaflokkarnir aš baki žeim hafi glataš öllum tengslum viš raunverulegt lķf fólksins ķ landinu.

Samtökin telja einnig aš allir nśverandi stjórnmįlaflokkar séu meš einum eša öšrum hętti bundnir
į klafa sérhagsmuna og/eša hugmyndafręši sem sé andstęš vķštękum almannahagsmunum og aš augljóst sé aš nįnast öll stjórnarandstaša, hverju nafni sem hśn nefnist, bķši ętķš og ašeins eftir aš komast aš nęgtaboršinu sjįlf.

Samtökin telja aš nįlgun stjórnvalda viš uppgjör ICESAVE reikninganna og annarra skulda žjóšarbśsins erlendis sé algerlega ófęr og muni valda almenningi ómęldum bśsifjum um ókomna framtķš og jafnvel leiša til hruns žróašs vestręns samfélags į Ķslandi.

Samtökin hafna žvķ aš ICESAVE og ķslenska fjįrmįlaśtrįsin hafi veriš e.k. ešlileg bankastarfsemi sem beri aš afgreiša meš hefšbundinni gjaldžrotamešferš og krefjast žess žvķ aš ICESAVE og śtrįsaręvintżri fjįrmįlageirans verši afgreitt m.t.t. žess aš um fjįrsvikamįl sé aš ręša.

Samtökin krefjast žess aš hagsmuna almennings verši gętt ķ žessu mįli meš eftirfarandi hętti:

• Skuldir vegna ICESAVE reikningum Landsbankans og ašrar skuldir bankanna erlendis verši ekki
greiddar fyrr en įlit óhįšra sérfręšinga liggur fyrir um ótvķręšar skyldur Ķslands.

• Rannsakaš verši hvaš varš um allar innlagnir į reikningana, fjįrmunirnir sóttir meš öllum tiltękum
rįšum og žeim skilaš til eigenda eftir žvķ sem hęgt er. Leitaš verši ašstošar stjórnvalda erlendis, s.s.
hjį fjįrmįlarįšuneytum, fjįrmįlaeftirlitum, lögregu og leynižjónustu ef meš žarf.

• Stjórnendur og eigendur bankanna verši gerši persónulega įbyrgir fyrir žvķ sem upp į vantar.

Samiš veršur um žaš sem śt af stendur m.t.t. neyšarįstands ķslenska žjóšarbśsins
og reynt aš fį žęr skuldir nišurfelldar.

Nįnari upplżsingar veitir: almannahagur@gmail.com eša sķmi 892 0294


Fundur grasrótarinnar meš AGS 10. mars 2009

Fundurinn var haldinn ķ Sešlabankanum 10. mars.

Fundinn sįtu Įrni Danķel Jślķusson og Eva Hauksdóttir af hįlfu grasrótarinnar, Mark Flanagan og tveir ašrir fulltrśar af hįlfu AGS og Lilja Alfrešsdóttir af hįlfu Sešlabankans. Mark Flanagan hafši langmest orš fyrir AGS-nefndinni.

Žaš var Samstaša, bandalag grasrótarhópa sem baš um fundinn og undirbjó hann af hįlfu grasrótarinnar.

Fundurinn hófst į žvķ aš allir geršu grein fyrir sér. Žvķ nęst hófust višręšur. Grasrótin spurši og AGS svaraši. Žessi skżrsla byggir į minnispunktum sem fulltrśar grasrótarinnar tóku į fundinum.

Fyrsta spurningin var hvaš skuldar Ķsland? (In the opinion of IMF, how much does Iceland owe?)

Engin veit nįkvęma tölu, ekki hefur veriš gengiš frį öllum bókhaldsatrišum varšandi hruniš. Žó er hęgt aš gera sér grein fyrir stóru drįttunum. Séu skuldir bankanna dregnar frį skuldar landiš 24 milljarša dollara (20 milljón evrur). Žetta er mišaš viš skuldir landsmanna viš śtlendinga įriš 2008 (ekki kom fram hvenęr įrs 2008). Skuldin er 240% af landsframleišslu.
    Upphaflegar skuldir landsins viš hrun voru ellefu sinnum hęrri en įrleg landsframleišsla, en gjaldžrot bankanna žurrkušu śt megniš af žvķ (lķklega um 75% af heildinni). 95% af žvķ tapi fellur į lįnveitendur erlendis.

Hvernig eru žęr skuldir reiknašar? (How is this figure found out?)

Žetta er byggt į gagnagrunni Sešlabanka Ķslands. Allar žęr tölur eru gefnar śt opinberlega.

Hvernig reiknar AGS meš aš ętti aš borga žetta? (How does IMF think this should be paid? Can it be paid?)

Heildarskuldin er 24 milljaršar dollara. Frį žvķ dragast skuldir nokkurra félaga sem eru ķ gjaldžroti.
    Skuld rķkisins (public sector) er 10 milljaršar dollara, 80-90% af GDP. Žessar skuldir munu verša greiddar af Ķslendingum, hluti af skattfé veršur notaš til aš greiša hana og žetta mun leiša til verulegs samdrįttar ķ rķkisśtgjöldum. Į žvķ er enginn vafi.
    Hęttan er sś aš ef reynt er aš afla fjįr meš žvķ aš skattleggja fjįrmagn mikiš og setja upp tollmśra žį muni bresta į fjįrmagnsflótti, smygl muni aukast og annaš ķ žeim dśr.

Hvaš gerist ef Ķsland getur ekki borgaš? (What happens if Iceland is unable to pay?)

Ķsland getur borgaš žessa skuld, viš teljum aš įętlun AGS muni ganga upp. Viš erum hér til aš tryggja aš įętlunin gangi eftir. Viš munum t.d. styšja einkavęšingu, hjįlpi hśn til viš aš greiša skuldir, svo sem einkavęšingu OR og annarra orkufyrirtękja, en allt veršur žį aš vera mjög gegnsętt, engin einkavinavęšing og allt uppi į boršinu.
    Engin skilyrši („adjustment conditions") voru upphaflega fyrir lįni AGS til Ķslands, en žau skilyrši verša sett į nęstu nķu mįnušum, sennilega ķ sumar. Vandamįliš er nś aš rķkissjóšur er rekinn meš halla vegna kreppunnar, nś er hallinn 14% af GDP. Kreppan hefur leitt til žess aš skatttekjur rķkissjóšs hafa lękkaš mjög. Eins og įšur segir žį er ekki um aš ręša aš Ķsland muni ekki geta stašiš viš žęr skuldbindingar sem lįniš hefur ķ för meš sér.
    Engin veš eru tekin ķ rķkisfyrirtękjum eša aušlindum en sendinefnd mun koma reglulega til aš fylgjast meš framgangi mįla og rįšleggja okkur ef illa gengur.

Ķslendingar vilja standa vörš um velferšarkerfiš sem hefur veriš byggt upp og greitt meš sköttum almennings og hafna žvķ aš framlög til velferšarmįla verši skorin nišur svo greiša megi skuldir fjįrglęframanna. (The Icelandic public feel that the welfare system - that has been built up and paid for by our taxes must be protected  - and cuts in the welfare system can not be justified by what has happened as a result of failed and immoral business practises by bankers and businessmen.)

Viš erum ekki sérfręšingar į sviši velferšarkerfisins, hvorki į sviši menntamįla, heilbrigšiskerfis né almannatrygginga. Ašrar alžjóšastofnanir svo sem OECD verša aš koma hér aš meš rįšgjöf. Okkar hliš snżr einungis aš efnahagsmįlum. Viš munum žvķ ekki taka neina afstöšu til žess hvort žessi kerfi verša einkavędd. Viš munum heldur ekki žvinga Ķslendinga til aš selja rķkisfyrirtęki en viš munu styšja tillögur um slķkt ef okkur lķst vel į žęr.

Er fulltrśi AGS sammįla žvķ aš bankahruniš geti hafa oršiš vegna fjįrmįlasvikamyllu? (Does it appear to the IMF representative that the bank collapse was caused by what amounts to financial pyramid scheme, an illegal operation?)

Erfitt er aš segja um žaš. Hruniš į Ķslandi er alls ekki einstakt, fjįrmįlakerfi fleiri landa er aš hrynja ķ žessum tölušum oršum. Žaš žarf aš rannsaka hruniš, en hruniš var löglegt svo aš segja, regluverkiš var mjög opiš og leyfši žann möguleika aš safna miklum skuldum įn raunverulegra trygginga sem sķšan leiddi til hrunsins.
    Aš sjįlfsögšu mun fara fram rannsókn en peningarnir munu ekki fįst greiddir til baka. Einnig hefur AGS įhuga į aš taka į mįlum skattaskjóla, sem eru vandamįl ķ alžjóšlega fjįrmįlakerfinu.  
(Fulltrśar AGS taka žvķ undir žaš sjónarmiš aš menn sem hafa steypt žjóšinni ķ skuldir meš blekkingum, eigi aš sęta įbyrgš. Žeir taka žó fram aš žrįtt fyrir ósišlegar ašferšir hafi aušmenn haft lagaheimildir fyrir mörgum afreka sinna og telja aš žaš verši mjög erfitt aš endurheimta féš.)

Hvaš gerist ef viš (Ķslendingar) borgum ekki žessar skuldir? Annaš hvort getum žaš ekki eša viljum žaš ekki? (What if we dont pay. What will you do?)

Viš höfum ekki hugleitt žaš mįl.

Treystiš žiš ekki rķkisstjórninni? Hvaša tryggingar hafiš žiš fyrir žvķ aš lįniš verši greitt til baka (Don“t you trust the government? What is the collateral?)

Žaš eru engar tryggingar žegar AGS veitir rķkjum lįn. Viš munum ekki segja fyrir um hvernig į aš haga fjįrmįlum landsins til žess aš afla fjįr til skuldagreišslna. Viš munum segja jį žegar fram koma hugmyndir sem okkur lķkar, en viš tökum ķ raun enga įbyrgš į žvķ. Žaš gerir rķkisstjórnin.

Sendinefnd grasrótarinnar lagši fram eftirfarandi yfirlżsingu į fundinum.

Ķslenskur almenningur ętlar ekki aš greiša skuldir aušmanna, ekki aš sjį į eftir aušlindum eša fyrirtękjum ķ śtlenda eigu, ekki aš horfa upp į nišurskurš ķ velferšarkerfi eša öšru. Viš lķtum į okkur sem fulltrśa almennings, sem ekki ętlar aš sętta sig viš neitt af žessu. (The Icelandic common people will not pay the debts amassed by bankers and business men, they will not tolerate that the resources of the country are sold abroad, not tolerate cuts in the welfare system. We see ourselves as representatives of the common people who will not tolerate any of this.)


Višbrögš AGS-nefndarinnar viš yfirlżsingunni voru žau aš ķ žaš vęri ķ lagi aš hękka skatta og halda velferšarkerfinu. Žaš yrši aš vera įkvöršun rķkisstjórnar į hverjum tķma, AGS skiptir sér ekki af žvķ.

Ķslendingar žurfa ekki aš hafa įhyggjur af žvķ aš missa rįšstöfunarrétt yfir aušlindum sķnum. AGS hefur aldrei fariš illa meš fįtęk rķki eša neytt žau til aš gefa frį sér rķkisfyrirtęki, einkavęša velferšarkerfiš eša sölsaš undir sig aušlindir žeirra. Žar sem žetta hefur gerst hafa žaš veriš rķkisstjórnir viškomandi landa sem hafa įkvešiš aš fara žį leiš, įn nokkurra skilyrša frį sjóšnum.

Samstöšu var sķšan bošiš aš hafa reglulega samband viš fulltrśa AGS į Ķslandi, og aš hitta sendinefndina į nż žegar hśn kemur aftur aš žremur mįnušum lišnum.



Um Alžjóšagjaldeyrissjóšinn og ķslensk stjórnvöld

Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn er žekktur fyrir harkalegt framferši ķ efnahagsmįlum. Fįi hann tękifęri til žess aš stżra opinberum fjįrstraumum rķkja beitir hann ašferšum sem leiša til nišurskuršar ķ velferšarkerfi, einkavęšingu opinberrar žjónustu og annars slķks. Žetta žarf ekki aš koma neinum į óvart – rįšleggingar sjóšsins, jafnvel til vestręnna rķkja, ganga į hverju įri śt į žaš aš skera žurfi nišur ķ opinberum rekstri og einkavęša banka, fjölmišla, heilbrigšiskerfi og menntakerfi, eša žaš af žessum fyrirbęrum sem enn kynni aš vera ķ eigu rķkisins. Žetta er raunar opinber stefna flestra alžjóšlegra fjįrmįlastofnana, Alžjóšagjaldeyrissjóšsins, OECD o.fl. Rķki eins og Noregur og Ķsland hafa getaš hundsaš žessar „rįšleggingar“ ķ krafti žess aš žaš hefur veriš byggt upp öflugt velferšarkerfi į vegum hins opinbera, sem žessar žjóšir hafa haft efni į aš greiša fyrir śr eigin vasa.


    Nśverandi kreppa hefur skyndilega afhjśpaš innihaldsleysiš ķ žessari stefnumótun Alžjóšagjaldeyrissjóšsins og annarra alžjóšlegra peningastofnana. Sjóšurinn hefur fylgt nżklassķskum hagfręšikenningum śt ķ ystu ęsar, og žęr kenningar hafa fengiš aš spreyta sig į alžjóšavettvangi undanfarin 30 įr eša svo. Įrangurinn er sį aš nś er uppi almenn umręša ķ heiminum um aš sķšustu dagar kapķtalismans séu runnir upp. Ķ staš žess aš veita velsęld og rķkidęmi um allan heim hefur frjįlshyggjukapķtalisminn leitt til djśprar heimskreppu af žvķ tagi sem ekki hefur sést sķšan 1929-1933. Heimskreppunni hefur slegiš nišur meš sérlega kröftugum hętti hér į landi, žannig aš Ķsland er oršiš tįkn og tilraunastöš fyrir višbrögš viš kreppunni. Augljóslega er kominn tķmi til aš huga aš forsendum alžjóšlegrar fjįrmįlastefnu, og best er aš hver byrji žį athugun heima hjį sér.


     Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn var afar harkalega gagnrżndur um 1999-2001 fyrir ašferšir sķnar ķ Austur-Asķu, og rifjaš var upp hvernig sjóšurinn hafši fariš meš Afrķkurķki og önnur žróunarrķki į 9. įratug 20. aldar. Sjóšurinn lenti einnig ķ miklum mótvindi ķ Sušur-Amerķku. Argentķna gerši beinlķnis uppreisn gegn sjóšnum og dró sig śt śr alžjóšakerfi nżfrjįlshyggjuhagfręši. Gagnrżnin į alžjóšahagkerfiš varš mjög sżnileg meš mótmęlum andstęšinga kerfisins ķ Seattle, Genśa, Gautborg og vķšar. Almennt var litiš svo į aš sjóšurinn hefši gert illt verra meš „hjįlp“ sinni og „rįšleggingum“, dżpkaš kreppur ķ staš žess aš draga śr įhrifum žeirra. Afleišingin varš sś aš mjög dró śr įhrifum sjóšsins og um skeiš leit śt fyrir aš hann hefši lifaš sitt fegursta. En žį kom bankahruniš į Ķslandi, og Ķsland leitaši til Alžjóšagjaldeyrissjóšsins um ašstoš.


     Į heimasķšu samtaka sem fylgjast meš alžjóšafjįrmįlastofnunum er fjallaš um višbrögš sjóšsins viš žeirri beišni (http://www.bicusa.org/en/Article.3929.aspx ). Žar segir:

The last global financial crisis that the IMF found itself in the limelight was during the Asian financial crisis, which began in 1997, and spread like a contagion through Southeast Asia and then to Russia and Latin America. The Fund is notoriously famous for having exacerbated the Asian financial crisis through its overly austere loan conditionalities to the affected countries. Has the IMF learned its lesson or will it also intensify the economic pain of this current financial crisis? What is already apparent is a certain level of duality in the IMF loan program conditions for Indonesia in 1998 versus Iceland in 2008; there is a significant difference, almost a reversal, of structural conditionality in the banking and financial sector. In Indonesia the IMF ordered the closure and/or privatization of 16 banks, whereas in Iceland, the Fund is not at all prescribing the privatization of Iceland's largest mortgage lender (called the Housing Financing Fund). Does this demonstrate that the Fund has one rule for Northern borrowers and another for Southern? Or is this a sign that the IMF may be fundamentally altering its economic positions having learned lessons from the Asian financial crisis and having a lot to prove in the current one?
   
    Žaš eru sķšustu tvęr spurningarnar sem vekja athygli, fęr Ķsland sérmešferš af žvķ aš žaš er rķkt og hvķtt, eša er Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn bśinn aš lęra af mistökum undanfarinna įratuga? Naomi Klein er ekki viss um aš svo sé. Hśn bendir į aš skilyrši sjóšsins hafi ekkert breyst ķ Lettlandi (http://this.is/nei/?p=3715 ).
   
   Ķ Lettlandi hefur reiši almennings aš miklu leyti beinst aš ašhaldsašgeršum rķkisvaldsins – fjöldauppsögnum, nišurskurši félagslegrar žjónustu og launalękkun hjį hinu opinbera – allt ašgeršir sem gripiš er til, til aš uppfylla skilyrši fyrir neyšarlįni frį IMF (og nei, žar hefur ekkert breyst).

  Jean Paul Sartre bendir ķ formįla aš bók Frantz Fanon, The Wretched of the Earth, į aš kapķtalisminn hafi tvö andlit. Ķ heimalöndunum sé ašrįniš fališ į bak viš slęšu sišmenningar, en ķ nżlendunum, sem nś eru žróunarlönd, sé aršrįniš nakiš. Žar sé ekkert į milli kśgunarinnar og žeirra kśgušu. Ofbeldi, manndrįp, kynžįttahyggja og skipulegt ójafnrétti sé žaš įstand sem rķkir ķ žrišja heiminum.

   Į žeim tķma sem lišinn er sķšan Sartre skrifaši formįla sinn hefur heimsvaldastefnan višhaldiš efnahagslegri undirokun žrišja heimsins. Mešal žeirra verkfęra sem hśn hefur notaš er einmitt Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn. Ķ grein Aušuns Kristbjörnssonar ķ Dagblašinu Nei. er sagt frį žvķ hvernig sjóšurinn var beinlķnis notašur til aš višhalda og auka aršrįn bandarķskra aušhringa ķ Ekvador (http://this.is/nei/?p=3742). Stefna Alžjóšagjaldeyrissjóšsins ķ mįlefnum Ķslands viršist benda til žess aš hiš tvöfalda sišgęši kapķtalismans gildi įfram. Ķ įkvešnum, „sišmenntušum“ löndum, helst žar sem mótmęlendatrś rķkir og germönsk tungumįl eru töluš, skal grķma sišmenningarinnar sitja į kapķtalismanum, jafnvel žótt Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn rįši feršinni. Annars stašar, ķ Austur-Evrópu, Sušur-Amerķku, Afrķku og Asķu skal grķman tekin af.

   Gagnrżni į Alžjóšagjaldeyrissjóšinn hefur sett sķn spor. Raunar er žaš svo aš eina rķkisstjórnin sem hefur sett gagnrżni į hann ķ stefnuskrį sķna er norska rķkisstjórnin, sem nś situr. Sś rķkisstjórn er vinstri stjórn og hugmyndagrunnur hennar er aš miklu leyti byggšur į gagnrżni į nżfrjįlshyggjuna. Ķ stefnuplaggi hennar, Soria-Moria yfirlżsingunni frį 20. desember 2005 segir m.a. aš rķkisstjórnin skuli (http://www.regjeringen.no/nb/dep/smk/dok/rapporter_planer/Rapporter/2005/Soria-Moria-erklaringen.html?id=438515 ):

- arbeide for stųrre åpenhet om Norges rolle i Verdensbanken og IMF, og vurdere endringer i forhold til politisk styrking og mandat for Norges rolle.
- gå inn for at Verdensbanken og IMF demokratiseres. Utviklingsland må gis langt stųrre innflytelse blant annet ved at stemmeretten ikke utelukkende knyttes til innskutt kapital.
- lede an i arbeidet med å avvikle utestående gjeld til de fattigste landene i tråde med det internasjonale gjeldsleetinitaitivet. kostnader ved sletting av gjeld skal ikke fortrenge norsk bistand jfr den vedtatte gjeldsplanen. Det skal ikke stilles krav til privatisering som forusetning for sletting av gjeld. Arbeide for opprettelsen av en gjeldsdomstol for behandling av spųrsmål om illegitim gjeld.

   Hér eru mörg athyglisverš atriši. Fyrir žaš fyrsta getum viš litiš svo į aš žrišji heimurinn sé svęši sem hafi bśiš viš kreppuįstand ķ įratugi. Mešal žeirra rįšstafanna sem norska vinstri stjórnin leggur til er aš skuldir žeirra verši felldar nišur, til aš létta į kreppunni. Ķ annan staš hugar stjórnin aš stefnu Noregs sjįlfs ķ Alžjóšagjaldeyrissjóšnum. Lagt er til aš umręšan um stefnu Noregs ķ sjóšnum verši opnuš, og aš stjórn sjóšsins verši gerš lżšręšisleg.

   Ķ Noregi fjalla žrjįr stofnanir ķ opinbera kerfinu um stefnu landsins ķ Alžjóšagjaldeyrissjóšnum, Norges bank, fjįrmįlarįšuneytiš og utanrķkisrįšuneytiš.

   Ķsland er ķ sama hópi og Noregur ķ AGS, hópi Noršurlanda og Eystrasaltslanda. Frjįlshyggjustjórnin sem hér hefur setiš įlyktaši aš sjįlfsögšu ekki neitt um stefnu Alžjóšagjaldeyrissjóšsins, aš minnsta kosti ekki ķ žį įtt sem norska vinstri stjórnin gerši įriš 2005. Um stefnumótun į žessu sviši sér Sešlabankinn, en forsętisrįšuneytiš (sem efnahagsrįšuneyti) og fjįrmįlarįšuneytiš kom einnig aš samskiptum viš bankann. Vķst er aš Ķsland hefur stutt nżfrjįlshyggjustefnuna ķ Alžjóšagjaldeyrissjóšnum fram aš žessu. Nś kemur žaš okkur ķ koll. Hefši Ķsland unniš meš Noregi t.d. aš žvķ aš minnka įhrif nżfrjįlshyggjunnar innan Alžjóšagjaldeyrissjóšsins stęši Ķsland sjįlft betur aš vķgi žegar žaš žarf aš leita til sjóšsins. En engin von var til žess į mešan Davķš Oddsson réši rķkjum hér į landi meš fulltingi Hannesar Hólmsteins Gissurarsonar, fyrst ķ rķkisstjórn og sķšan ķ Sešlabanka. Vel aš merkja: Hannes Hólmsteinn situr enn ķ bankarįši Sešlabankans.
Eitt fyrsta verk nżrrar rķkisstjórnar hlżtur žvķ aš verša aš breyta um stefnu ķ mįlefnum Alžjóšagjaldeyrissjóšsins. Žaš žarf aš endurskoša žį stefnu frį grunni.

Įrni Danķel Jślķusson

Borgarafundur um persónukjör & kosningalög

Išnó fimmtudagskvöldiš 26. febrśar kl. 20:00

Rķkisstjórnin lofaši persónukjöri og breytingum į kosningalögum. Er žaš mögulegt? Samstaša –bandalag grasrótarhópa bošar til almenns borgarafundar til aš fį śr žvķ skoriš.
Ręšur: Žorkell Helgason - vann aš nśverandi kosningalögum
Ómar Ragnarsson - talsmašur persónukjörs & breytinga į kosningalögum
Fundarstjóri: Hallfrķšur Žórarinsdóttir - mannfręšingur
Formenn flokkana hafa veriš bošašir  į fundinn til aš fį afdrįttalaus svör varšandi žessi mįl. Hvaša flokkar ętla aš verša viš kröfum almennings um persónukjör? Mikilvęgt er aš almenningur fįi skżr svör nś žegar. Nś er tękifęri fyrir almenning aš fį svör viš spurningum sķnum.

Sżnum samstöšu og mętum öll



Helstu stefnumįl

Gripiš verši til neyšarrįšstafana ķ žįgu heimila og fyrirtękja.

Landsmenn semji sķna eigin stjórnarskrį.

Trśveršug rannsókn undir stjórn og į įbyrgš óhįšra erlendra sérfręšinga į ķslenska efnahagshruninu verši hrundiš af staš og fari fram fyrir opnum tjöldum.

Eignir aušmanna frystar į mešan rannsókn stendur.

Lögfest verši fagleg, gegnsę og réttlįt stjórnsżsla.

Lżšręšisumbętur STRAX

  • Stjórnlagažing ķ haust
  • Persónukjör
  • Tryggt verši aš nż framboš fįi stušning til jafns viš starfandi stjórnmįlaflokka
  • Öll framboš fįi sama tķma ķ fjölmišlum og engar auglżsingar ķ ljósvakamišlum
Nįnar um liš 4 og 5 į vef Lżšveldisbyltingarinnar.

 


Samstaða

Samstaða - bandalag grasrótarhópa

Samstaða  -bandalag grasrótarhópa var félag opið öllum grasrótarhópum og einstaklingum sem vildu vinna að lýðræðisumbótum og upprætingu spillingar í stjórnkerfinu. 

Nóv. 2017
S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband